Izgledi za tržište nekretnina u 2018.
2017. je bila dobra godina za tržište nekretnina. Svjedoci smo poskupljenja, porasta novogradnje i zgrada, te porasta broja novih hipoteka (koju favoriziraju niske kamate – hipoteke).
Sektor građevinarstva je povećao svoj doprinos bruto domaćem proizvodu, dostigavši nivoe pre 2011. Zaposlenost u građevinarstvu je takođe porasla, iako sa nižim platama.
Španski institut za statistiku potvrđuje da je u posljednjem kvartalu 2017 građevinski sektor je porastao za 4%, i kreirao je oko 1.5 miliona poslova u Španiji.
Međutim, još smo daleko od obima izgradnje prije maja 2008. godine, datuma kada je propao bum nekretnina u Španiji. Međutim, kako kažemo, to su pozitivni aspekti, koji nas navode na razmišljanje o novom oporavku španjolskog tržišta nekretnina.
Što se tiče nekretnina kao investicije, stigli smo nivo profitabilnosti blizu 11% tokom 2017. godine. Ovo povećava interesovanje španskog tržišta kao tačke privlačenja za strane investitore koji traže veću profitabilnost koji se mogu dobiti iz drugih izvora.
Cijene nekretnina blago su porasle za 6%, iako je bilo područja koja su dostigla 13, odnosno 10%.
Dakle, vidimo kako su regije poput Balearskih ostrva, Katalonije, Madrida uvelike premašile povećanje prodajnih cijena od 10%, a slijede ili regija Valensija i Andaluzija.
Što se tiče tržišta iznajmljivanja, veliki gradovi već poduzimaju restriktivne mjere prilikom izdavanja dozvola za registraciju turističkih stanova za iznajmljivanje, posebno u Barseloni i Madridu. Ovim akcijama pokušavaju se obuzdati rast cijena općeg tržišta najma, te povećati ponuda namijenjena trajnom najmu stanova.
Na isti način, banke su promijenile finansijsku politiku u odnosu na novu panoramu, te su otvorene za ponudu finansiranja, podstaknute ovim pozitivnim tačkama, a uz tržište niskih kamata.
Uz sve ovo, 2018 je predstavljena sa sjajnim perspektivama u oblasti nekretnina tržište i za investicije i za stanovanje.
Što se tiče prodaje stranih investitora, takođe evidencija. Transakcije koje nas dovode u druge godine prije maja 2008. Britanci su i dalje lideri kupovina, sa blizu 19%, ali je manje nego prethodnih godina. Zatim slijede Francuzi, sa 8% ukupnog broja, te Nijemci i Šveđani koji dostižu 7%, Belgijanci 6.5% i Italijani koji dostižu skoro 5.4%.
Svjedoci smo diverzifikacije kupaca, što je umanjilo efekte smanjenja britanskog tržišta nakon Brexita.
