Izgledi tržišta nekretnina u 2018.
2017. je bila dobra godina za tržište nekretnina. Svjedoci smo poskupljenja, porasta novogradnje i zgrada, te porasta broja novih hipoteka (koju favoriziraju niske kamate – hipoteke).
Sektor građevinarstva povećao je svoj doprinos bruto domaćem proizvodu, dosegnuvši razine prije 2011. Zaposlenost u građevinarstvu također je porasla, iako s nižim plaćama.
Španjolski statistički institut potvrđuje da je u posljednjem tromjesečju 2017 građevinski sektor porastao je za 4%, i stvorio je oko 1.5 milijuna radnih mjesta u Španjolskoj.
Međutim, još smo daleko od obima izgradnje prije svibnja 2008., datuma kada je propao procvat nekretnina u Španjolskoj. No, kako kažemo, to su pozitivni aspekti, koji nas navode na razmišljanje o novom oporavku na španjolskom tržištu nekretnina.
Što se tiče nekretnina kao ulaganja, stigli smo razine profitabilnosti blizu 11% tijekom 2017. Time se povećava interes španjolskog tržišta kao točka privlačenja za strane ulagače koji traže veću profitabilnost koji se mogu dobiti iz drugih izvora.
Cijene nekretnina blago su porasle za 6%, iako je bilo područja koja su dosegla 13, odnosno 10%.
Dakle, vidimo kao regije kao što su Balearski otoci, Katalonija, Madrid je uvelike premašio povećanje prodajnih cijena od 10%, a slijede ili regija Valencia i Andalucía.
Što se tiče tržišta iznajmljivanja, veliki gradovi već poduzimaju restriktivne mjere prilikom davanja dozvola za registraciju turističkih apartmana za iznajmljivanje, posebice u Barceloni i Madridu. Ovim se akcijama nastoji obuzdati rast cijena općeg tržišta najma, te povećati ponudu namijenjenu trajnom najmu stanova.
Na isti način, banke su promijenile financijsku politiku s obzirom na novu panoramu, te su otvorene za financiranje, potaknute ovim pozitivnim točkama, a uz tržište niskih kamata.
Uz sve ovo, 2018. je predstavljena s velikim perspektivama u nekretninama tržište i za ulaganja i za stanovanje.
Što se tiče prodaje stranih investitora, također evidencije. Transakcije koje nas dovode u druge godine prije svibnja 2008. Britanci su i dalje vodeći u kupnji, s blizu 19%, ali je manje nego prethodnih godina. Zatim slijede Francuzi, s 8% ukupnog broja, te Nijemci i Šveđani koji dosežu 7%, Belgijci 6.5% i Talijani koji dosežu gotovo 5.4%.
Svjedoci smo diverzifikacije kupca, što je umanjilo učinke smanjenja britanskog tržišta nakon Brexita.
